Praxis in action

Praxis

Praxis

Within the conference held on December 6, 2023, at the Prague Hotel in Belgrade on the topic of domestic violence, a model for protecting victims of domestic violence in the Czeck Republic was presented, focusing on the role of Czech non-governmental organizations in the system of protection from domestic violence.

Conference participants were acquainted with the results of previous activities carried out within the project "Promoting tools to prevent and combat domestic violence in Serbia" implemented by Poradna pro občanství/Občanská a lidská práva with the support of Praxis as a local partner. This included a special reference to a two-day workshop and a study visits to the Czech Republic, which enabled valuable exchange of experiences and knowledge among relevant actors in the system of preventing domestic violence in Serbia and the Czech Republic.

During the conference, the role of Czech non-governmental organizations in providing assistance to victims of domestic violence was presented, covering aspects such as the legal framework, collaboration with the police, service provision, as well as funding models. Additionally, attendees were briefed on specific psychological aspects of domestic violence.

It was particularly highlighted that thanks to the involvement of non-governmental organizations in the social services system, the Czech Republic managed to save resources. The funding system proved more favourable compared to complete state funding. Consequently, higher service quality was achieved with less state funding. With 120,000 employees in the social services system, the Czech Republic has set a standard that is yet to be reached in many countries.

"The most significant difference between the Czech Republic and Serbia regarding practices related to providing comprehensive support to victims of domestic violence lies in the simple fact that in the Czech Republic, we have established a sustainable system of 17 specialized intervention centres nationwide, where social workers, psychologists, and legal experts exclusively work on this issue, thereby enhancing the commitment to providing high-quality and long-term care for victims of family violence," said Miroslav Dvoržak, director of the Poradna organization that conducted the project.

The conference was attended by the Ambassador of the Czech Republic to Serbia, Eng. Tomáš Kuchta, as well as representatives from the Ministry of Internal Affairs, Ministry of Justice, Ministry of Family Care and Demography, public prosecutors, the Republic Institute for Social Protection, the Commissioner for the Protection of Equality, social welfare centres, providers of free legal aid, and representatives of other state institutions and civil society organizations.

The project "Promoting tools to prevent and combat domestic violence in Serbia" was funded with the support of the Ministry of Foreign Affairs of the Czech Republic through the Transition Promotion Program, with co-financing from the Poradna pro občanství/Občanská a lidská práva organization.

 

 

<

 

Rezultati terenskog ispitivanja o broju ljudi koji žive u riziku od apatridije, koje je na teritoriji 24 [1] grada i opštine sprovela nevladina organizacija „Praxis“ uz podršku Agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), predstavljeni su danas. Istraživanje koje je trajalo od juna do oktobra, organizovano je u sklopu planiranja aktivnosti za sledeću godinu, kada se završava UNHCR-ova globalna desetogodišnja kampanja „Ja pripadam“ čiji je cilj iskorenjivanje apatridije u svetu.

„Naredna godina je ključna za rešavanje preostalih slučajeva ljudi u riziku od apatridije u Srbiji i mapiranje čije rezultate predstavljamo je korisno kako bismo što preciznije mogli da planiramo dalje korake u rešavanju ovog problema. U toku proteklih decenija Srbija je napravila veliki iskorak u smanjenju broja osoba u riziku od apatridije kojih je 2010. godine bilo nekoliko desetina hiljada, dok je 2020. taj broj iznosio nešto više od 2.000 ljudi. Verujemo da preostali slučajevi mogu da se reši, i na tome će UNHCR nastaviti da radi zajedno sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave, Zaštitnikom građana Republike Srbije, kao i organizacijama civilnog društva, ostalim relevantnim akterima, i naravno sa osobama u riziku od apatridije“, izjavila je Edlira Baka-Pečo, šefica Odeljenja za zaštitu izbeglica UNHCR-a u Srbiji.

Za razliku od prethodnih istraživanja UNHCR-a, koja su metododom reprezentativnog uzorka sprovođena u celoj zemlji, mapiranje je ovog puta obuhvatilo 24 grada i opštine. Istraživači i istraživačice su na terenu, od vrata do vrata, sproveli detaljnu proveru osoba koje žive u riziku od apatridije i ustanovili izazove sa kojima se ova populacija suočava, a u čijem prevazilaženju će im biti pružena konkretna podrška. Osim toga, „Praxisov“ pravni tim je posetio 21 lokalnu samoupravu u kojima su identifikovali dodatne slučajeve u romskim naseljima i pojedinačnim domaćinstvima.

Zaključno sa 1. novembrom, u okviru mapiranja identifikovano je 785 osoba u riziku od apatridije u ovim gradovima i opštinama i njima će biti ponuđena konkretna pomoć u dobijanju ličnih dokumenata.

Među njima, 383 osobe nisu upisane u matične knjige rođenih u Srbiji, od kojih 164 nije nigde upisano u matičnu knjigu rođenih, zatim 431 nema dokaz o državljanstvu, 746 nema prijavljeno prebivalište u mestu u kom živi, dok 325 nema važeću ličnu kartu. Kako bi se ovi izazovi prevazišli, potrebno je da se u narednom periodu prikupe neophodne informacije i da se pokrenu relevantni postupci pred nadležnim organima Republike Srbije.

Kao i u prethodnim ispitivanjima, i ovo mapiranje je potvrdilo u kojim delovima Srbije boravi veći broj osoba u riziku od apatridije. Najveći broj ih je identifikovan u opštinama i gradovima južne i istočne Srbije (oko 35 odsto) i regionu Beograda (32 odsto). Zatim slede region zapadne Srbije i Šumadije (17 procenata) i region Vojvodine (16 procenata).

„Mapiranje je pokazalo da, i pored značajnog napretka, u Srbiji i dalje postoji određen broj ljudi koji nisu upisani u matičnu knjigu rođenih, nemaju državljanstvo ili se suočavaju sa problemom prilikom prijave prebivališta. U svakom slučaju, najveća vrednost sprovedenog mapiranja je da smo, kroz rad na terenu, uspeli da identifikujemo konkretne osobe koje imaju problem da dobiju dokumenta, što će nam omogućiti da im u predstojećem periodu pružimo adekvatnu pravnu pomoć u tom pogledu. Sada je važno da svi relevantni akteri, pre svega institucije zadužene za sprovođenje konkretnih procedura, imaju proaktivan pristup i rade na reševanju preostalih slučajeva, naročito na lokalnom nivou“, istakla je Marijana Luković, izvršna direktorka „Praxisa“.

Apatridija pogađa najugroženije članove romske zajednice u Srbiji. UNHCR radi sa ranjivim interno raseljenim i domicilnim Romima koji nisu upisani u matične knjige rođenih ili su bez dokumenta od 2004. godine.

Osobe koje nemaju lična dokumenta poput uverenja o državljanstvu, izvoda iz matične knjige rođenih, lične karte ili zdravstvene knjižice nisu u mogućnosti da ostvare osnovna ljudska prava. To ih čini politički i ekonomski marginalizovanim i podložnim diskriminaciji.

Ceo tekst izveštaja o rezultatima mapiranja osoba u riziku od apatridije dostupan je na ovom LINK-u.

 

 

 

 

 

[1] Bujanovac, Bor, Bojnik, Novi Pazar, Sjenica, Kragujevac, Niš, Subotica, Novi Sad, Zemun, Novi Beograd, Surčin, Čukarica, Palilula, Zvezdara, Obrenovac, Smederevo, Kostolac, Požarevac, Vranje, Aleksinac, Prokuplje, Žitorađa, Zrenjanin..

 

 

Download: HERE

Dnevne novine Blic prenose podatke Praxisovog istraživanja "Prevencija i eliminacija dečjih brakova i ekonomsko osnaživanje Romkinja na lokalnom nivou u Srbiji" koje je obuhvatilo osam gradova (Vranje, Leskovac, Kruševac, Kragujevac, Smederevo, Novi Sad, Bačku Palanku i Suboticu), sa posebnim osvrtom u tekstu na uzroke dečjih brakova.

 

Ceo članak možete pročitati OVDE.

Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova pripremila je šesto izdanje informatora koje je posvećeno temi povezanosti apatridije i dečijih brakova.

U mnogim slučajevima ta dva fenomena uzajamno deluju jedan na drugi, čime se ciklus apatridije i rodne nejednakosti produžava kroz generacije. Stoga su napori za sprečavanje dečjih brakova i smanjenje njihovog broja posebno složeni u kontekstu apatridije. Dečiji brakovi u Republici Srbiji, pored mnogobrojnih drugih negativnih posledica po zdravlje i dobrobit deteta, predstavljaju jedan od generatora osoba koje su u riziku od apatridije.

Novo izdanje informatora Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova donosi i pregled rezultata postignutih u Srbiji u okviru globalne kampanje #IBelong (Ja pripadam), koju je pokrenuo UNHCR 2014. godine, a koja ima za cilj okončanje apatridije u roku od deset godina uz identifikaciju i zaštitu lica bez državljanstva, rešavanje postojećih situacija apatridije i sprečavanje pojave novih slučajeva.

Informator donosi pregled aktivnosti koje je Praxis sprovodio od 2015. godine na sprečavanju i eliminaciji dečjih brakova u okviru projekta Pravna pomoć licima u riziku od apatridije u Srbiji” koji finansira Visoki komesarijat UN za izbeglice. Te aktivnosti su u početku bile usmerene na roditelje dece romske nacionalnosti, a od 2017. godine aktivnosti se usmeravaju na decu i podrazumevaju organizovanje radionica sa decom školskog uzrasta (od 5. do 8. razreda) na temu prevencije dečjih, ranih i prinudnih brakova. Do sada su organizovane 82 radionice, sa 1433 učesnika u 23 opštine, odnosno u 26 škola. Pored organizovanja radionica, Praxis aktivno radi i na podizanju svesti predstavnika relevantnih institucija, prvenstveno škola i centara za socijalni rad, kroz individualne sastanke i okrugle stolove čiji je cilj da se razmene iskustva te da se institucije osnaže da prijavljuju slučajeve dečjih brakova, da reaguju na njih i da preduzimaju neophodne mere iz svoje nadležnosti kako bi se adekvatno odgovorilo na ovu pojavu i zaštitila prava dece.

Informator, između ostalog, donosi priču o R.B. koja je sa smo 13 godina stupila u dečji brak.

Šesto izdanje informatora Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova, koje je sačinjeno uz podršku UNHCR-a i Praxisa, možete pogledati OVDE.

 

Nevladina organizacija Praxis ima zadovoljstvo da vas pozove na predstojeći trening na temu prilika za zapošljavanje u ugostiteljskoj industriji, namenjen pripadnicima/cama romske populacije. Trening se organizuje u okviru projekta „Poboljšanje pristupa zapošljavanju u ugostiteljstvu za pripadnike/ce romske zajednice”, koji je finansiran od strane Hilton Global Fund-a.

Cilj treninga je da unapredi prilike za zapošljavanje za pripadnike romske zajednice u ugostiteljskoj industriji kroz pružanje informacija i podizanje svesti o prilikama za zapošljavanje u ugostiteljstvu, kroz unapređivanje znanja i veština ciljnih grupa kako bi mogli da se zaposle u ovoj industriji, kroz omogućavanje sprovođenja stručne prakse i kroz obezbeđivanje stipendija jednom broju učesnika projektnih aktivnosti.

U okviru treninga biće obrađene sledeće teme:

1. dan, 25. septembar – Uvod u ugostiteljstvo i prilike za zapošljavanje u ugostiteljskoj industriji

2. dan, 26. septembar – Zakon o radu, prava na radnom mestu i diskriminacija

3. dan, 27. septembar – Poseta ugostiteljskom objektu, upoznavanje sa procesom rada i sagledavanje mogućnosti za zapošljavanje

Nakon održanog treninga, biće obezbeđena praksa u Hotelu Slavija za ukupno 4 učesnika/učesnice treninga. Praksa će biti plaćena, i trajaće od dve nedelje do 6 meseci, u zavisnosti od pozicije na kojoj će učesnici/ce biti angažovani.

Nakon stručne prakse, za 3 lica biće obezbeđene stipendije za dalje usavršavanje u cilju pronalaženja zaposlenja u sektoru ugostiteljstva.

Trening, a potom i praksa, namenjeni su prvenstveno licima koja su zaista zainteresovana za neke od poslova u ugostiteljskoj industriji i koja bi bila u mogućnosti da pohađaju trening i praksu. Posebno dobrodošla među potencijalnim učesnicima treninga su lica koja su završila ugostiteljsku školu ili imaju višu školu/fakultet, ili imaju nekog iskustva u ovom sektoru, posebno imajući u vidu da se za neke pozicije u industriji traži posebna srednja ili viša stručna sprema. Ujedno, odabrani učesnici/ce imaće priliku da imaju praksu u Hotelu Slavija, i da se, u slučaju potrebe ili iskazanog interesovanja i dobrog utiska na praksi, i zaposle.

Imajući u vidu da određene pozicije ne zahtevaju posebnu stručnu spremu, pozivamo i lica bez kvalifikacija, koja su zainteresovana za trening i koja su u mogućnosti da redovno pohađaju praksu, da se prijave za učešće na treningu.

Molimo Vas da svoje učešće na treningu potvrdite najkasnije do petka 22.09.2023. godine, do 17:00č na mejl This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Za više informacija možete nam se obratiti na:

Telefon: +381 63 111 7019, +381 63 111 7029

Mejl: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Nevladina organizacija Praxis počela je sprovođenje aktivnosti mapiranja lica u riziku od apatridije u Srbiji u okviru projekta „Pravna pomoć licima u riziku od apatridije u Srbiji“, finansiranom od strane Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR-a). Aktivnosti su, istovremeno, deo globalne kampanje UNHCR-a „Ja pripadam“ koja za cilj ima iskorenjivanje apatridije u svetu do kraja 2024. godine identifikacijom i zaštitom lica bez državljanstva, rešavanjem postojećih situacija apatridije i sprečavanjem pojave novih slučajeva.

U svetu danas milioni ljudi nemaju državljanstvo i smatraju se apatridima. U Srbiji se sa problemom neposedovanja ličnih dokumenata uglavnom susreću pripadnici romske nacionalne manjine. Poslednje istraživanje UNHCR-a „Lica u riziku od apatridije, pregled trenutne situacije i načini za prevazilaženje problema” sprovedeno je u oktobru 2020. godine. Uzorak je obuhvatao 1.807 domaćinstava, odnosno ukupno 9.218 lica. Istraživanje je pokazalo da u neformalnim naseljima živi 253 lica koja nisu upisana u matične knjige rođenih; 275 lica koja nemaju državljanstvo Srbije; 1.032 lica koja nemaju ličnu kartu; i 2.072 lica koja nemaju prijavljeno prebivalište ili boravište.  

U saradnji sa romskim aktivistima Praxis će sprovoditi aktivnost mapiranja lica u riziku od apatridije u više od 30 opština/gradova u Srbiji do novembra 2023. godine. Mapiranje se ciljano sprovodi u opštinama Bujanovac, Bor, Bojnik, Novi Pazar, Sjenica, Kragujevac, Niš, Subotica, Novi Sad, Zemun, Novi Beograd, Surčin, Čukarica, Palilula, Zvezdara, Obrenovac, Pančevo, Smederevo, Kostolac, Vranje, Aleksinac, Prokuplje, Žitorađa, Zrenjanin, Voždovac, Čačak, Kuršumlija, Leskovac, Mladenovac, Negotin, Rača, Topola, Tutin. Mapiranjem će biti obuhvaćeno najmanje 110 romskih naselja.  

Cilj mapiranja je da se kroz intenzivne terenske aktivnosti i posete naseljima identifikuju lica u riziku od apatridije – svi oni koji nisu upisani u matične knjige rođenih, nemaju državljanstvo, prijavljeno prebivalište ili ne poseduju ličnu kartu - kako bi se stekao uvid u obim ovog problema i kako bi im se, u narednom periodu, pružila adekvatna besplatna pravna pomoć u relevantnim postupcima pred organima Republike Srbije.

 Republika Srbija postigla je značajne uspehe na ovom polju u prethodnoj deceniji, pre svega zahvaljujući koordinisanom radu i zajedničkim naporima Vlade Republike Srbije, UNHCR-a i organizacija civilnog društva, među kojima je i Praxis. Potrebni su dodatni napori kako bi se apatridija iskorenila u skladu sa ciljevima kampanje #JaPripadam (#IBelong).

Ukoliko Vi ili Vaša deca nemate državljanstvo i lična dokumenta, ili znate nekoga ko ih nema, možete nam se obratiti za besplatnu pravnu pomoć na mejl This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili na sledeće brojeve telefona:

☎️ Beograd: +381 63 111 7019, +381 63 111 7029

☎️ Kraljevo: +381 36 319 710, +381 63 111 7024

 

Friday, 26 May 2023 00:00

Azem i Azemina

Azem je rođen 2018. godine u Šapcu od majke Vahide. Kako Azemova majka nije posedovala ličnu kartu prilikom porođaja, postupak upisa podataka u vezi sa rođenjem nije mogao biti okončan, zbog čega za Azema nije mogao da se pribavi izvod iz matične knjige rođenih.

Azemova majka Vahida je u međuvremenu pribavila, a potom i izgubila ličnu kartu, zbog čega dve godine kasnije, prilikom drugog porođaja opet nije posedovala ličnu kartu. Porodila se 2020. godine u Novom Sadu, rodivši Azeminu, za koju takođe nije okončan postupak prijave podataka o rođenju. Nakon porođaja, zbog nerešenih lično-pravnih odnosa, ali i izostanka podrške organa starateljstva majka dece nije uspevala da pribavi ličnu kartu.

S obzirom da je bila onemogućena da pribavlja izvode iz matične knjige rođenih dece, da reguliše status i pristupi osnovnim pravima, Vahida se obraćala za pomoć lokalnom Centru za socijalni rad, koji je odbijao da pokrene postupke određivanja ličnih imena dece, s obzirom da ona ne poseduje ličnu kartu. Posebno je indikativno da Centar nije prepoznao posebno ugrožen položaj ove jednoroditeljske porodice, te je tako samohranu majku, bez ličnih dokumenata, bez ikakve imovine i prihoda i bez ikakve podrške porodice, lokalne zajednice i lokalnih institucija, organ starateljstva je upućivao da se samostalno obraća nadležnim organima u cilju regulisanja ličnih statusa dece i pribavljanja lične karte.

Tek nakon što se Praxis sukcesivno obraćao Centru za socijalni rad sa zahtevima za pokretanje postupka određivanja ličnog imena, organ starateljstva je otpočinjao postupanje i određivao lična imena deci.

Poražavajuće je (ne)postupanje Centra za socijalni rad, koji je uslovljavanjem pružanja pomoći posedovanjem lične karte, doveo do zanemarivanja potreba i položaja pripadnika ranjivih grupa. Ovakav odnos organa starateljstva doveo je i do narušavanja principa najboljeg interesa deteta kao opšteprihvaćenog standarda kojeg moraju da se pridržavaju svi akteri u radu sa decom, gde je prenebregnuto da je u najboljem interesu deteta da se sprovede postupak određivanja ličnog imena i formalno omogući sticanje pravnog subjektiviteta, što je preduslov za ostvarivanje osnovnih prava.

 

 

 

 

Dokument možete preuzeti OVDE

Binak [1] ima 22 godine, i tek ove godine uspeo je da izvadi svoju prvu ličnu kartu. Rođen je u Mladenovcu, i to kod kuće, a u to vreme njegova majka bila je pravno nevidljivo lice – nije bila upisana u matičnu knjigu rođenih (MKR). Zbog toga nije mogla ni svog sina da upiše u MKR, pošto je za upis bilo neophodno to da majka poseduje svoje dokumente. Tako je Binak odrastao bez ikakvih dokumenata.

Tokom 2021. i 2022. godine Binak se više puta obraćao službi za besplatnu pravnu pomoć, kako bi mu bila pružena pomoć u vezi sa pokretanjem sudskog postupka za utvrđivanje vremena i mesta rođenja. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći iz 2018. godine uskratio je mogućnost nevladinim organizacijama da pružaju besplatnu pravnu pomoć u postupcima pred sudom bilo u kom obliku, tako da je pravno nevidljivim licima za koje je potrebno sprovesti postupak pred sudom ostala samo mogućnost da se za besplatnu pravnu pomoć obrate opštinskim službama. Pre toga, ovi građani gotovo isključivo su se oslanjali na pomoć koju su pružale nevladine organizacije. U Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći izričito se navodi da pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju osobe za koje treba da se sprovede postupak za utvrđivanje vremena i mesta rođenja, i to bez obzira na ispunjenost drugih uslova i nevezano za materijalni status stranke.

Uprkos tome, Binaku nikad nije pružena besplatna pravna pomoć, a njegova obraćanja opštinskoj službi završavala su se usmenim odbijanjem. Nakon više od godinu dana bezuspešnih pokušaja da dobije besplatnu pravnu pomoć, uvidevši da na ovaj način neće moći da ostvari pravo na upis u MKR, a uprkos teškoj materijalnoj situaciji u kojoj se nalazi, Binak je angažovao advokata.

Tek tada je pred sudom pokrenut postupak za utvrđivanje vremena i mesta njegovog rođenja. Postupak je uspešno sproveden i sud je doneo rešenje kojim se utvrđuje vreme i mesto Binakovog rođenja. Na osnovu tog rešenja, Binak je upisan u matičnu knjigu rođenih.

Međutim, matičari su propustili da istovremeno sa upisom činjenice rođenja Binaku upišu i podatak o državljanstvu, iako činjenica državljanstva nije bila sporna, jer je Binakova majka u trenutku njegovog rođenja bila državljanska Srbije, te je i on stekao državljanstvo Srbije na osnovu porekla. Umesto da upišu podatak o državljanstvu, matičari su Binaka uputili da pred Ministarstvom unutrašnjih poslova pokrene postupak za utvrđivanje državljanstva.

Binak je tako i učinio, i podneo je zahtev za utvrđivanje državljanstva. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova je, nakon uvida u činjenično stanje, donelo odluku o obustavi postupka, dajući uputstvo matičnoj službi da u matičnoj evidenciji rođenih izvrši upis i činjenice državljanstva, s obzirom na to da je osnov upisa bio nesporan.

Matična služba je nakon toga ipak Binaku upisala i činjenicu državljanstva, tako da je on napokon stekao mogućnost da izvadi ličnu kartu.

Pravno nevidljiva lica koja se nalaze u situaciji sličnoj Binakovoj, a koja moraju da sprovedu postupak za utvrđivanje vremena i mesta rođenja pred sudom, često se susreću sa različitim problemima. Među tim preprekama koje otežavaju sprovođenje postupka i upis u MKR, jedna od onih koje se najčešće javljaju jeste otežan pristup besplatnoj pravnoj pomoć. Naime, osobe koje nisu upisane u MKR skoro uvek su pripadnici ugroženih grupa, pravno su neuke, a po pravilu nemaju bilo kakvo iskustvo u obraćanju državnim organima, zbog čega ne umeju same da pokrenu postupak pred sudom, dok je mogućnost angažovanja advokata za najčešće nedostižna. Pošto nevladine organizacije ne mogu da pružaju besplatnu pravnu pomoć u postupcima pred sudom, a centri za socijalni rad – iako jesu ovlašćeni da pokrenu postupak utvrđivanja vremena i mesta rođenja – u praksi to čine izuzetno retko, ovim građanima preostaje jedino to da se obrate opštinskim službama za besplatnu pravnu pomoć. Međutim, Praxisovi korisnici gotovo ni u jednom slučaju nisu uspeli da bez poteškoća dobiju besplatnu pravnu pomoć. Njihovi zahtevi se po pravilu usmeno odbijaju, uz različite izgovore, poput toga da služba ne pruža pomoć u ovim postupcima, da je potrebno obratiti se drugoj službi ili čak nevladinoj organizaciji ili se od stranaka se traži da dostave dokaze koji oni nemaju, a uglavnom i ne mogu da ih imaju. U nekim slučajevima, stranke čak nisu dospele dalje od ulaza u opštinu – nisu ih pustili da uđu jer nisu umele da objasne razlog dolaska. Takvo postupanje nije u skladu sa zakonom.

Ostvarivanje prava na upis u MKR i sticanje državljanstva ponekad nezakonitim postupanjem otežavaju i matične službe, pa se tako dešavalo da ovi organi ne sprovedu rešenja suda o utvrđivanju vremena i mesta rođenja, ili da, kao u Binakovom slučaju, ne upišu činjenicu državljanstva, iako su ispunjeni uslovi za to i bez obziran na to što su takvim situacijama dužne da izvrše upis.

 

 

[1] Pravo ime je radi zaštite privatnosti izmenjeno.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action