Edukacija i obuka

petak, 10. jul 2015.

U Leskovcu održan opštinski sastanak sa predstavnicima lokalnih institucija, pružaocima usluga i predstavnicima civilnog društva

Primer dobre prakse: U Leskovcu postoji izraženija svest o ljudskim pravima i ulozi institucija i civilnog sektora u unapređenju položaja romske zajednice u odnosu na većinu lokalnih samouprava u Srbiji

Dana 8. jula 2015. godine u prostorijama Centra za socijalni rad u Leskovcu održan je sedmi sastanak sa predstavnicima/cama opštinskih organa, lokalnih institucija i civilnog sektora, u okviru projekta „Pravna pomoć i zagovaranje – pristup pravima i borba protiv diskriminacije“ koji Praxis sprovodi uz podršku Civil Rights Defenders. Sastanak je obeležio neočekivano dobar odziv predstavnika/ca institucija i romskih NVO, kao i aktivno učešće u diskusiji zbog čega je trajao neobično dugo. Teme o kojima se diskutovalo su obrazovanje, zapošljavanje, socijalna zaštita, stanovanje, zdravlje i diskriminacija.

Kao i na ranije održanim opštinskim sastancima, predstavljene su aktivnosti koje Praxis sprovodi u okviru projekta. Ukazano je na nužnost saradnje relevantnih institucija, međusobno i sa OCD u cilju unapređenja pristupa socioekonomskim pravima Roma. Za Leskovac je karakteristično da postoji izražena svest lokalnih aktera o ljudskim pravima, njihovom poštovanju i zaštiti, ulozi institucija i civilnog sektora u unapređenju položaja romske zajednice. Na samom početku, predstavnica Praxisa je istakla da je poslednjih godina učinjeno mnogo na planu poboljšanja položaja Roma, ali da je on i dalje težak i da se njihova prava i dalje krše. Uzroci za to su nedostatak pravnog i institucionalnog okvira, nepravilno i nezakonito postupanje organa i nedovoljna senzitivisanost pružalaca usluga.

Predstavnica NSZ-a je istakla da je 30. juna 2015. godine zatvoren javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje i da je primljeno tri zahteva od strane pripadnika romske zajednice, dok je tokom 2014. godine primljen jedan zahtev. Učesnici su jednoglasni po pitanju neefikasnosti u realizaciji i rezultatima sprovedenih nacionalnih programa i smatraju da je neophodno hitno sredstva koja se odvajaju godinama za ovu namenu preusmeriti na obrazovanje i/ili, kao što je slučaj sa osobama sa invaliditetom, uvesti obavezu zapošljavanja jednog Roma na određen broj zaposlenih čije nepoštovanje za posledicu ima obavezu plaćanja penala od strane privrednika. Predstavnica NSZ je takođe istakla da je uloga službe posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih, ali da razloge za neuspeh treba tražiti u predrasudama većinske zajednice, ali i u nedostatku svesti Roma o značaju obrazovanja, te da se mora uložiti napor u cilju podizanja svesti o oba problema.

Problem sa kojim se suočavaju romske porodice u Leskovcu jeste siromaštvo. Prilike za zapošljavanje ne postoje, a sve je manje ponuda za neformalno radno angažovanje. Većina Roma je prinuđena da se obrati ustanovi socijalne zaštite za finasijsku pomoć, a veliki broj njih odlazi u zemlje Zapadne Evrope. Posledice su najveće u oblasti obrazovanja zbog diskontinuiteta u nastavi i osipanja romskih učenika. Koordinator za pitanja romske zajednice predložio je da se ulože veći napori u obezbeđivanje boljih materijalnih prilika učenika i boljih uslova za život u romskim naseljima.

Govoreći o socijalnoj zaštiti, predstavnica Praxisa je ukazala na potrebu ukidanja člana 84. Zakona o socijalnoj zaštiti, olakšavanje procedure prikupljanja dokumentacije prilikom podnošenja zahteva, precizno uređivanje koncepta mogućnosti propuštene zarade, ukidanje prekida novčanih socijalnih davanja kod ograničenih korisnika, itd. Šef službe pravne pomoći u Leskovcu istakao je da je najvažnije preciznije urediti određivanje pretpostavljene zarade i na taj način smanjiti prostor zloupotrebama kojih ovde ima najviše. U vezi primene Uredbe Vlade RS o merama socijalne uključenosti korisnika novčane socijalne pomoći, direktor centra za socijalni rad (CSR) izneo je da je CSR do sada zaključio više od 20 protokola sa obrazovnim ustanovama, javnim i privatnim preduzećima, ipak poslovi koji se nude korisnicima su ad hoc i svode se na rad u trajanju od nekoliko sati do 2 radna dana. Interesovanje korisnika ne postoji, a negodovanje je izraženo u periodima kada su aktuelni sezonski poslovi. On je dalje istakao da su mnoga zakonska rešenja paradoksalna i neodrživa, a da je jedno od takvih i propuštena zarada te da bi CSR lakše i efikasnije obavljao posao ukoliko bi postojale precizne odredbe i kriterijumi. Direktor CSR dva puta nedeljno ima sastanke sa predstavnicima romske zajednice i ističe da je ovakav vid saradnje dao značajne rezultate u rešavanju problema u pojedinačnim slučajevima. Najavljeno je da će usled značajnog broja predloga za izmene postojećeg Zakona o socijalnoj zaštiti, verovatno umesto izmena, u skupštisku proceduru ući novi zakon.

Istaknuti su samo retki pojedinačni slučajevi povrede prava na zdravstvenu zaštitu. Predstavnik RFZO rekao je da je prethodnih deset godina obvaljao poslove Zaštitnika prava pacijenata i da u tom periodu nije imao nijednu pritužbu u vezi sa kršenjem prava na zdravstvenu zaštitu i osiguranje od strane Roma. Naglasio je da bi trebalo više raditi na podizanju svesti Roma o pravima koja im pripadaju i o mehanizmima zaštite.

Prema navodima romskog koordinatora, u Leskovcu ima 14 romskih naselja u kojima živi 7,700 Roma. Lokalni akcioni plan usvojen je 2014. godine, ali za sprovođenje aktivnosti najčešće nisu obezbeđena dovoljna sredstva. Ipak, uređenje ulice Slavko Zlatanović će početi ove godine, a trebalo bi da otpočne i izgradnja asfaltnog puta u seoskom naselju Međa u kom živi veliki broj Roma. Prema rečima predstavnika NVO Rosa, neformalna romska naselja biće legalizovana u naredne dve godine. U svakom slučaju, uslovi za život u svim romskim naseljima u Leskovcu daleko su bolji od mnogobrojnih naselja u kojima žive Romi širom zemlje.

Predstavnica Praxisa istakla da je broj pritužbi podnetih Poverenici za zaštitu ravnopravnosti jako mali u odnosu na to koliko je stvarno diskriminacija prisutna i podsetila na slučaj segregacije romskih učenika u OŠ „Peatr Tasić“ u Leskovcu u kom je Poverenica utvrdila da nema diskriminacije, ali da postoji segregacija. Učesnici su se složili da se svi društveni činioci moraju aktivno uključiti u proces podizanja svesti o zabranjenosti diskriminacije Roma i istakli da je lokalna zajednica preduzela sve što je imala na raspolaganju radi sprečavanja segregacije u OŠ „Petar Tasić“, ali da nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. Ipak, utisak je da učesnici sastanka, a to su ujedno relevantni loklani akteri, imaju izraženu svest o odgovornosti pojedinaca i društva u zaštiti ravnopravnosti, ali i da nemaju kapaciteta za suočavanje sa postojećim problemom.

Ovaj sastanak predstavlja ohrabrenje za sve koji se bave pravima Roma i Romkinja i ljudskim pravima uopšte, kao i model koji mogu da prate u ostalim opštinama u pogledu zainteresovanosti i aktivnog učešća svih relevantnih aktera i njihove saradnje kada su u pitanju postojeći problemi.

Pročitano 31587 puta
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action